ILUSTRACIJA
Od približno 1.600.000 osiguranika u drugom mirovinskom stupu, oko 743.000 njih mlađe je od 35 godina. Riječ je o ljudima koji su u svijet rada ušli uglavnom prije pet do 10 godina i tek su započeli s mirovinskom štednjom u jednome od obveznih mirovinskih fondova. Većina, vjerojatno, tako da nisu ni znali da im se to dogodilo. Naime, statika Središnjeg registra osiguranika pokazuje da u svijet rada godišnje u prosjeku ulazi oko 40.000 novih osoba. Većina njih najkasnije u roku od tri mjeseca od prve plaće, odnosno prve uplate doprinosa, trebala bi izabrati obvezni mirovinski fond u kojem će štedjeti do mirovine. No, samo pet posto njih to učini samostalno, dok preostalih 95 posto u fondove po službenoj dužnosti raspoređuje Regos. A obavijest koju potom šalju na adrese osiguranika najčešće završi tako da ljudi nazovu da bi se raspitali mogu li i kako podići taj novac.
“Sada, znate, imam neke druge prioritete, a mirovina je još daleko”, najčešće je pojašnjenje, kažu naši sugovornici u Regosu. To se odnosi i na većinu onih koji su stalno zaposleni, odnosno rade preko ugovora o radu, kod kojega je Zakonom o radu i Zakonom o obveznim doprinosima jasno propisana obveza osiguranja. No, najzbunjeniji su ipak oni koji nisu zaposleni za stalno i ne rade preko ugovora o radu, već povremeno, preko ugovora o djelu. Zovu, uvjereni u to da oni nipošto ne plaćaju nikakve doprinose jer se nigdje za to nisu prijavili i da je to što imaju račun u fondu – greška.
Nisu to, naravno, jedine nepoznanice s kojima se susreću mladi koji tek ulaze u svijet rada i različitih ugovora s poslodavcem te obaveza i prava koji iz tih ugovora proizlaze. Nedavno smo, tako, razgovarali s mladićem koji je pomislio da je lud: iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stigla mu je obavijest da ga brišu iz evidencije nezaposlenih zato što zarađuje – previše. Dva je mjeseca radio preko ugovora o djelu u tvrtki u kojoj mu radi i otac i ispostavilo se da je zaradio više od najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Lani je ta osnovica iznosila oko 2690, a za 2012. godinu oko 2750 kuna. Uplatom doprinosa za mirovinsko osiguranje na taj iznos ostvaruje se i pravo na priznanje staža za razdoblje za koje je uplaćen, pa nema osnove da takva osoba ostane nezaposlena. To da će na temelju toga jednog dana imati pravo na mirovinu nije ga baš jako zanimalo, jer trenutno razbija glavu time kako riješiti zdravstveno osiguranje.
“S obzirom na to da su od mog honorara uplaćeni i doprinosi za zdravstveno osiguranje, možda bih trebao biti osiguran po toj osnovi? No, što sad, kada opet ne radim?”, pita se. O tome, pak, da pojma nije imao da se temeljem ugovora o djelu plaćaju doprinosi, kao i da još manje zna da postoji mogućnost da sam regulira svoj status, tako da od uplata honorara redovito uplaćuje doprinose i na taj način ulaže u svoju budućnost, da se i ne govori. Što bi, zapravo, o svemu tome trebala znati mlada osoba koja ulazi u svijet rada i koje ustanove sve trebamo obići da bismo riješili svoj status? Bezbroj pitanja uvodi nas, zapravo, u priču koja je pomalo dosadna i uglavnom se s njom izbjegavamo suočiti sve dok nismo u situaciji da potpisujemo svoj prvi ugovor… i ne znamo što bi s njim.
Stalan posao i ugovor o radu
Iz odgovora koje smo dobili u nekoliko nadležnih institucija proizlazi da je za radnika najpovoljniji i najjednostavniji ugovor onaj koji poslodavci i najrjeđe nude: ugovor o radu.
Osnova tog ugovora je radno vrijeme, odnosno poslodavac i radnik ugovaraju radno vrijeme od 40 sati tjedno, s pravom na plaćeni odmor, plaćene prekovremene sate, zatim plaćeni godišnji odmor, bolovanje i brojna druga prava i naknade koji se rješavaju pravilnicima ili kolektivnim ugovorom kod poslodavca. Jedno od tih je, recimo, božićnica, ili naknada za godišnji odmor, stimulacija i slično. Takvim je ugovorom uređeno i obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odnosno poslodavac se obavezuje da će redovno obračunavati i ustezati doprinose. A to znači da mora obračunati 20 posto od ukupne plaće za mirovinsko osiguranje radnika (od čega 15 posto ide u prvi, a pet posto u drugi stup) te 15 posto za zdravstveno osiguranje.
U oba slučaja to je dužan činiti najmanje na minimalnu osnovicu koju smo spomenuli, odnosno na plaću koju isplaćuje radniku. Također, obavezno se plaća i doprinos za zapošljavanje, koji se popularno naziva “socijalnim osiguranjem”. Iz tih sredstava isplaćuju se naknade nezaposlenima, odnosno to je osnova po kojoj radnik koji ostane bez posla pod određenim uvjetima može ostvariti pravo na naknadu.Osnovni je uvjet da je prije toga skupio najmanje devet mjeseci neprekinutog staža. Razdoblje tijekom kojega će primati naknadu ovisi pritom o tome koliki staž ima iza sebe. Najkraće, naknada traje 80, a najdulje oko 420 dana, dok se visina naknade određuje prema prosjeku plaće koji je ostvaren u zadnja tri mjeseca prije otkaza. Pritom postoje i limiti: u prva tri mjeseca granica je oko 3350 kuna, a kasnije pada. Pravo na naknadu, valja naglasiti ne mogu primati oni koji su sami dali otkaz, ili su ga dobili zbog povrede radnih obaveza.
Ugovor o radu može biti ugovoren na neodređeno vrijeme, što znači da traje dok jedna od strana ne zatraži raskid, a za poslodavca je skup jer gotovo u pravilu podrazumijeva i pravo radnika na otkazni rok i plaćenu otpremninu. To pravo ostvaruju samo oni koji su kod poslodavca proveli najmanje dvije godine (bez prekida), a minimalni otkazni rok za to razdoblje je 15 dana. Minimalna otpremnina, pak, iznosi trećinu prosječne plaće po godini staža koja je radniku isplaćena u zadnja tri mjeseca prije otkaza. Alternativa zaposlenju na neodređeno je ugovor o radu koji se ugovara na određeni rok, najčešće na nekoliko mjeseci. U tom slučaju radnik nema pravo na otkazni rok niti na otpremninu.
Gotovo jedina obaveza radnika s ugovorom o radu u džepu je da u Narodnim novinama kupi radnu knjižicu i dostavi je poslodavcu, sve ostalo – prijave uu osiguranje, pribavljanje potvrda i zdravstvene ikszanice, na primjer – obaveza je poslodavca. Naime, poslodavac je dužan prijaviti radnika u evidenciju Hrvatskog zavoda za mrovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZO) najkasnije u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora i izdati radniku odgovarajuće potvrde. Također, HZZO preko poslodavca radniku dostavlja iskaznicu zdravstvenog osiguranja. Radnik koji je prethodno bio prijavljen u Zavodu za zapošljavanje može javiti Zavodu da se zaposlio, no to nije obavezno: ako to ne učini, Zavod će ga brisati s evidencije čim od Regosa primi obavijest o tome da mu je isplaćena prva plaća. Nakon što je prijavio radnika u osiguranja, obaveza je poslodavca da već od prve plaće mjesečno obračunava i na odgovarajuće račune prosljeđuje poreze, prirez i doprinose iz plaće i redovno to prijavljuje u evidenciji Središnjeg registra osiguranika (Regos), koji podatke prosljeđuje HZMO-u, HZZO-u, Zavodu za zapošljavanje i drugim institucijama.
Doprinosi se obračunavaju na plaću koju isplaćuje radniku, ili na najmanju osnovicu za obračun doprinosa koja je propisana zakonima. Ta osnovica utvrđuje se na razini 35 posto prosječne plaće i u 2012. godini iznosi oko 2750 kuna. Na temlje redovnih uplaata doprinosa, radnik ostvaruje pravo na staž i besplatnu zdravstvenu zaštitu.
U slučaju raskida ugovora o radu, poslodavac je radnika dužan odjaviti sa spomenutih evidencija, pa radnik opet ne mora obilaziti šaltere.
Izdvajamo:
1. Svi radnici koji tek ulaze u svijet rada i mlađi su od 40 godina obavezno su osigurani i u drugom mirovinskom stupu, što znači da se pet posto njihovog mirovinskog doprinosa uplaćuje u obvezni mirovinski fond koji su izabrali. Taj bi fond trebali izabrati najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prve uplate doprinosa, odnosno prve plaće koja im je isplaćena. To mogu učiniti na šalteru Regosa u bilo kojoj poslovnici Fine u Hrvatskoj, bez obzira na mjesto stanovanja, za što treba imati OIB, odlučiti u kojem fondu želimo otvoriti račun i – izdvojiti tek dvije, tri minute vremena. Do tada, njihovi doprinosi sjedaju na privremeni račun u Regosu. Ukoliko netko to ne učini na vrijeme, Regos će ga po službenoj dužnosti rasporediti u fond, obavijestiti ga o tome na kućnu adresu i od tada njegov doprinos odlazi na račun u tome fondu. Izbor fonda moguće je promijeniti, ako njime nismo zadovoljni, što je u prvoj godini štednje za osiguranika besplatno, odnosno ne plaća se naknada. Po upisu u fondu, osiguranik od Regosa i mirovinskog fonda koji je izabrao dobiva šifru za ulaz u osobne podatke putem interneta, kako bi mogao pratiti stanje na svom računu i provjeriti plaća li poslodavac doprinose redovito. Takvu uslugu na zahtjev korisnika omogućio je i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i preporuka je svakom osiguraniku da barem jednom godišnje iskoristi mogućnost i provjeri jesu li mu doprinosi uplaćeni.
2. Svi radnici koji su osigurani u sustavu zdravstvenog osiguranja imaju pravo koristiti usluge osnovne zdravstvene zaštite koje su za njih po toj osnovi besplatne. No, dio dodatnih usluga se plaća, odnosno osiguranici sufinanciraju dio troška za neke preglede, bolničke usluge ili lijekove. To se može i izbjeći ugovaranjem i plaćanjem usluge dopunskog osiguranja. Dopunsko zdravstveno osiguranje nije obavezno za osiguranika i za one koji su zdravi može biti neopravdani trošak, no u slučaju bolesti, pogotovo dugotrajnije, može se itekako isplatiti. Dopunsko osiguranje može se ugovoriti preko HZZO.-a, ili kod nekoliko privatnih osiguravatelja koji ga danas već imaju u ponudi. Na web adresi HZZO-a moguće je pronaći i isprintati zahtjev za ugovaranje dopunskog osiguranja koji treba ispuniti i poslati poštom. Na kućnu adresu HZZO će poslati ugovor o osiguranju, policu, iskaznicu i uplatnice, ovisno o modelu plaćanja koji je osiguranik izabrao. Kada dobije iskaznicu zdravstvenog osiguranja, dio usluga za koje bi inače plaćao participaciju za osiguranika su besplatne.
Ugovor o djelu, odnosno honorarni rad
Iako je riječ o ugovorima koji pokrivaju i neka prava iz radnog odnosa (doprinose), takav ugovor zapravo ne proizlazi iz Zakona o radu nego iz Zakona o obveznim odnosima i regulira odnos između poslodavca koji treba uslugu ili kupuje djelo i radnika koji je to spreman ponuditi i očekuje naknadu. Ugovorom nije pokriveno niti jedno od posebnih prava iz radnog odnosa: godišnji odmor, bolovanje, božićnica…
I taj ugovor podrazumijeva obavezu poslodavca da obračunava i usteže doprinose od ukupnog honorara koji isplaćuje radniku, no nema minimalne osnovice na koju se oni moraju plaćati. Ukoliko posao koji je ugovorio s radnikom vrijedi, na primjer, 500 kuna, doprinosi će biti plaćeni na taj iznos. Tako uplaćeni doprinosi se kumuliraju i obračunavaju na temelju minimalne osnovice. Ukratko, netko za pet ili šest mjeseci rada u kojima je zarađivao po 500 kuna za to u konačnici može dobiti tek – jedan mjesec staža. Kako ugovor o djelu mogu potpisati i radnici koji povremeno dodatno zarađuju uz stalan posao, odnosno ugovor o radu, važno je naglasiti da dodatni uplaćeni doprinos po toj osnovi može uvećati osnovicu za obračun mirovine, odnosno pozitivno utječe na buduću mirovinu iz prvog i drugog stupa, pa se rad preko takvog ugovora svakako bolje isplati od rada bez plaćenih doprinosa. Pravo na zdravstveno osiguranje po toj osnovi ostvaruje se, pak, jedino ako je u proteklih pet godina na isti način bilo pokriveno barem šest mjeseci osiguranja.
U svim tim slučajevima i preko ugovora o djelu obračunavaju se iste stope doprinosa kao i kod stalnog zaposlenja: 20 posto za mirovinsko osiguranje (od čega 15 posto odlazi u prvi, a pet posto u drugi mirovinski stup) te 15 posto za zdravstveno osiguranje. Kod ove vrste odnosa s poslodavcem i ugovora ne plaća se doprinos za zapošljavanje, pa radnik po njemu ne može ostvariti ni naknadu u slučaju nezaposlenosti.
Izdvajamo važne obaveze:
1. I kod ugovora o djelu postoji obaveza osiguranika da se prijavi u obvezni mirovinski fond nakon što započnu prve uplate doprinosa temeljem honorara koji ostvaruje. Taj bi fond osiguranici trebali izabrati najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prve uplate doprinosa, odnosno prve plaće koja im je isplaćena. To mogu učiniti na šalteru Regosa u bilo kojoj poslovnici Fine u Hrvatskoj, bez obzira na mjesto stanovanja, za što treba imati OIB, odlučiti u kojem fondu želimo otvoriti račun i izdvojitimalo vremena. Do tada, doprinosi sjedaju na privremeni račun u Regosu. Ukoliko netko ne izabere fond na vrijeme, Regos će ga po službenoj dužnosti rasporediti u fond, obavijestiti ga o tome na kućnu adresu i od tada njegov doprinos odlazi na račun u tome fondu. Fond možemo i promijeniti, ako njime nismo zadovoljni, i to je u prvoj godini štednje za osiguranika besplatno. Po upisu u fondu, osiguranik od Regosa i mirovinskog fonda koji je izabrao dobiva šifru za ulaz u osobne podatke putem interneta, kako bi mogao pratiti stanje na svom računu i provjeriti plaća li poslodavac doprinose redovito.
2. S obzirom da se besplatna zdravstvena zaštita preko ugovora o djelu ostvaruje isključivo ako je prethodno uplaćen doprinos na minimalnu osnovicu tijekom šest mjeseci, mnogi to pravo po toj osnovi ne mogu ostvariti, pa ga treba riješiti drugačije. Ukoliko je riječ o studentu, ili osobi koja je u evidenciji nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, zdravstveno se ostvaruje po tim osnovama. Ako je, pak, riječ o osobi koja više ne studira, a brisana je s evidencije Zavoda ili se u tu evidenciju ni ne želi prijaviti, zdravstvena zaštita može se ostvariti i temeljem prebivališta u RH. To se pravo ostvaruje preko gradskih ureda za socijalnu zaštitu, kojima podnosimo zahtjev za priznanje prava na osiguranje. Na stranicama gradskih uprava moguće je pronaći adresare nadležnih ispostava ureda s obzirom na mjesto stanovanja. Uz uvjet prebivališta, osiguranik potvrdom iz Porezne uprave dokazuje da nema drugih prihoda na temelju kojih bi mogao ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu i da ne zarađuje dovoljno da bi ju sam mogao plaćati i takav će zahtjev u pravilu biti prihvaćen.
Ugovori o povremenoj zaradi, honorari bez doprinosa
Čak i kod ugovora o djelu postoji iznimka na koju se ne odnosi obaveza plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje: to su ugovori kojima se ugovara prodaja autorskog djela, odnosno povremena autorska suradnja. U praksi, to su i još neki ugovori kojima se uređuje povremena ‘suradnja’ između poslodavca i radnika. Jedan od takvih ugovora je i onaj koji studenti potpisuju kada rade preko student-servisa, na primjer. No, i u tom slučaju postoji mogućnost da se prijavimo u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i na taj način ostvaruje prava. Štoviše, u slučaju onih koji na taj način redovno zarađuju, kao i onih koji s takvim ugovorom možda rade kod više poslodavaca, takvo rješenje može biti i isplativije od ugovora o radu, odnosno ugovora o djelu.
Jedno od rješenja u tom slučaju je prijava na samostalnu djelatnost. Krajnje pojednostavljeno, to bi se moglo prevesti kao ‘sam svoj poslodavac’. Tu prijavu obavljamo u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu rada, pri čemu treba izabrati djelatnost, odnosno slobodno zanimanje na koje se prijavljujemo. Slijedom te prijave, osobno se prijavljujemo i u evidenciju osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko, odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Pritom postoji nekoliko mogućnosti za obračun i plaćanje poreza i doprinosa: osiguranik može prepustiti da se te obaveze obračunavaju mjesečno na temelju prihoda koji mu je isplaćen, pri čemu može koristiti i pravo na paušalni odbitak za troškove poslovanja, kojima se umanjuje osnovica prihoda na koju se plaćaju doprinosi. Taj odbitak iznosi 30 posto.Druga je mogućnost da vodi poslovne knjige i na temelju nje odbija troškove koje ima kod poslovanja te plaća poreze i doprinose na tako umanjenu osnovicu. Porez se može plaćati godišnje, polugodišnje, tromjesečno ili mjesečno, a sve se to dogovara u Poreznoj upravi. Jednom postigjuti dogovor treba poštivati, odnosno važno je voditi računa da se na vrijeme prijave eventualne promjene, kako ne bismo završili s obavezama kojima se nismo nadali. Takav model plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa podrazumijeva pravo na staž i besplatnu zdrsvatvenu zaštitu, što osoba na čije se honorare ne plaćaju doprinosi, naravno, ne bi ostvarila.
Izdvajamo
1. Iako se čini da je puno jednostavnije ne razbijati glavu ovakvom pričom, pogotovo kad je netko mlad i ne razmišlja o mirovinskom ili zdravstvenom osiguranju, samostalnom poreznom obvezniku taj se status itekako može isplatiti. Naime, plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje u ovim slučajevima podrazumijeva i pravo na zdravstvenu zaštitu, a to znači i pravo na bolovanje ili porodiljnu naknadu. Doduše, pravo na bolovanje ostvaruje se tek nakon 42 dana bolovanje (po Zakonu o radu, naime, prva 42 dana bolovanja plaća poslodavac, pa je tako samozaposlena osoba dužna sama snositi taj trošak), no u slučaju teže bolesti takva naknada može biti značajna.
2. S obzirom na mogućnost da se od ukupnih prihoda odbiju svi ulazni troškovi poslovanja i tako bitno umanji osnovica na koju plaćamo doprinose i poreze, vođenje poslovnih knjiga može se itekako isplatiti. No, prije toga je važno dobro se informirati o tome što sve ulazi u taj trošak, ili prepustiti vođenje knjiga računovodstvenom servisu. Na tržištu se mogu naći servisi koji knjige vode relativno jeftino (cijena se kreće oko 200 kuna jesečno, no u pravilu ovisi o prihodima koje osoba zarađuje), pri čemu se i to ubraja u troškove koji se odbijaju od porezne osnovice.
Važne adrese:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje: www.mirovinsko.hr
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: www.hzzo.hr
Hrvatski zavod za zapošljavanje: www.hzz.hr
Središnji registar osiguranika: www.regos.hr
Porezna uprava: www.mfin.hr
Kod ugovora o djelu:
- potpisivanjem takvog ugovora za poslodavca počinje obaveza da prijavljuje isplatu honorara za radnika te da obračunava i usteže doprinose za račun radnika, o čemu obavještava Regos, koji podatke prosljeđuje HZMO-u i HZZO-u
- pravo na staž i zdravstveno osiguranje steječe se samo pod određenim uvjetima, odnosno nakon što se kumuliraju uplate koje odgovaraju najmanjoj osnovici za naplatu doprinosa-u oba slučaja, osiguranik sam mora zatražiti da mu se prizna to pravo – od HZMO-a (priznanje prava na staž) ili HZZO-a (zahtjev za reguliranjem prava na zdravstveno osiguranje)
- radnik bi trebao izabrati mirovinski fond drugog stupa
- radnik koji je prethodno bio prijavljen na Zavodu za zapošljavanje ne mora obavještavati Zavod za zapošljavanje o tome da radi preko ugovora, ukoliko zaradi više od najniže osnovice na koju se obračunavaju doprinosi, Regos će obavijestiti Zavod za zapošljavanje o tome i ta se osoba briše iz evidencije nezaposlenih
