Marko Jurčić na čelu Povorke ponosa u Zagrebu 2011. godine / ZAGREB PRIDE
Hrvatska uskoro očekuju dva Pridea u organizaciji LGBT udruga. Prvi će biti 9. lipnja u Splitu, a drugi 16. lipnja u Zagrebu. Tim povodom razgovarali smo s Markom Jurčićem iz Udruženja Zagreb Pride.
Kako ocjenjuješ homofobne istupe braće Kerum te čelnika HDSSB-a u Saboru?
Ništa iznenađujuće uzimajući u obzir njihov dosadašnji ksenofobni i rasistički diskurs, kao i primitivan osobni politički stil. Kada je u pitanju istup Zorana Vinkovića iz HDSSB-a, koji je, nota bene, dugo godina bio zastupnik SDP-a, treba svakako naglasiti da je isti glasao u Hrvatskom saboru za Zakon o suzbijanju diskriminacije koji upravo zabranjuje i kažnjava postupanje kakvo je on učinio za saborskom govornicom – govor mržnje i diskriminaciju LGBT osoba. Kerumovi, s druge strane hodajuća su uvreda zdravom razumu. Oni čak i svoje birače vrijeđaju, nazivajući ih “svojom publikom”.
Mogu li uopće ljudska prava biti stvar rasprave i takozvanih različitih mišljenja? Kuda bi nas doveo sustav u kojem bi se “slobodno” raspravljalo o crncima, Srbima, pripadnicima druge vjere i gdje bi se svatko rasistički i diskriminatorno raspoložen mogao zalagati za primjerice ukidanje prava žena na glasovanje na izborima ili porobljavanje crnaca?
Citirao bih ministra Arsena Bauka: “U Hrvatskoj oko pitanja ljudskih prava manjina više nema mjesta za kompromise.” Ipak, treba reći da Sabor ipak jest prostor za raspravu i sučeljavanje različitih svjetonazorskih mišljenja, no problem je u tome što su HDSSB i Kerumova stranka izvan demokratskog spektra ideologija – radi se o rasističkim, bukačkim i populističkim pokretima. Jedan pokret vodi ratni zločinac, a drugi, kako da se najblaže izrazim – poduzetnik.
Hoće li takva homofobna atmosfera, kao i huliganizam homofoba prošle godine u Splitu, dodatno potaknuti drugu stranu i druge ljude da se priključe Prideu u Zagrebu i Splitu?
Ja ne bih govorio da se radi o stranama. Povorke ponosa u Splitu i Zagrebu nikada nisu bili faktori podjela u društvu – mi jesmo od početka stvarali prostore slobode i nenasilja, uključujući sve. Nadam se da su građani i građanke u zadnjih deset godina shvatili da izraziti solidarnost s LGBT zajednicom i podržati nas u našem ustavnom pravu na javno okupljanje znači i podržati sretniju i bolju budućnost za i sebe i svoju djecu.
Što će biti glavna poruka Pridea ove godine?
Tema Zagreb Pridea 2012. su LGBT obitelji, dakle sve ne-heteroseksualne obitelji, a slogan je “Imamo obitelj! Tisućljetni hrvatski san”. Ovogodišnjim zagrebačkim Prideom želimo učiniti vidljivima upravo takve obitelj i poručiti javnosti da je naša vizija je prihvaćanje, naša želja je jednakopravnost, naša potreba je solidarnost. Ovo su vrijednosti na kojima bi trebale počivati sve obitelji – životne zajednice i partnerstva izgrađena na ljubavi, a ne na mržnji. Želimo izboriti svoje pravo da uređujemo svoje živote kako želimo, dok od Vlade RH očekujemo i pravnu regulaciju postojećeg stanja.
ZAGREB PRIDE
Kako gledaš na najave Vlade da bi se uskoro mogla proširiti prava za LGBT zajednicu? Što bi mogle donijeti nove zakonske odredbe?
Prema mojim saznanjima taj zadatak dobio je ministar uprave, Arsen Bauk. Radi se o tri zakonska rješenja koja bi trebala riješiti pravni status transrodnih te osoba koje žive u ne-heteroseksualnim vezama. Na Zakonu o osobnom imenu i Zakonu o državnim maticama već se radi, SDP je još kao oporba imao zakonska rješenja za sređivanje pravnog statusa transeksualnih osoba, dok su još u predizborno vrijeme obećali i nekakav zakon koji će proširiti prava osobama u “istospolnim zajednicama”. Ono što je važno tu reći je da se nažalost radi o posebnom zakonu, da regulacija neće ići kroz Obiteljski zakon, no mi očekujemo da se ovim “međukorakom” doista regulira postojeće stanje, te da novi zakon nije diskriminatoran niti u imenu, simbolici, ali niti u pravima i potrebama LGBT osoba.
Zagreb Pride je izradio svoj zakonski prijedlog, zove se Zakon o životnom partnerstvu i želimo da ga Vlada ozbiljno razmotri i stavi u proceduru. Životno partnerstvo mogle bi sklapati dvije osobe, nevezano kojeg spola, dakle bio bi uključiv, za razliku od braka i postojećeg smiješnog Zakona o istospolnim zajednicama. Javna rasprava o ovom pitanju traje deset godina, više sličnih zakonskih rješenja bilo je već u Saboru, a ljudski životi više ne mogu čekati. Tim bi se zakonom regulirali svi imovinsko-pravni odnosi, nasljeđivanja, uzdržavanje, zdravstvena skrb, sva socijalna i ekonomska prava, kao i odlučivanje o skrbi o vlastitoj djeci. Na bilo što ispod toga nećemo niti možemo pristati.
